Preskoči na sadržaj

Dugi otok svoju povijest piše tisućama godina, a da je bio naseljen od najranijih vremena svjedoče ostaci građevina razasuti širom otoka.

Dugi otok se prvi put spominje sredinom 10 st. od strane bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta koji ga u svom djelu 'De administrando imperio' navodi pod imenom Pizuh. Početkom 11 st. otok se u pisanim izvorima naziva Insula Tilagus, a ovaj je naziv očuvan u imenu uvale Telašćica. Svoje današnje ime otok je dobio u 15. stoljeću.

Otok je vrlo rano naseljen o čemu svjedoče arheološki nalazi s Krševanjeg polja,Velog Rata te pećine Vlakno koji potječu iz starijeg i srednjeg kamenog doba (paleolitik i mezolitik). Otok posjeduje ostatke ilirskih naselja (Omišenjak, Koženjak, Veli Brčastac), s ili bez gradinskih svojstava (Vrtlaci), zatim su brojne gomile (Gominjak, Čuh polje) te jedno groblje na ravnom (Dugo polje). U iskopavanjima u pećini Vlakno 2011. godine pronađeni su ostaci ljudskog kostura, čija je starost procijenjena na 11 000 godina (rani mezolitik).

U medijima popularno prozvan 'najstariji Dalmatinac Šime' prema procjenama arheologa bio je 40 godina star u trenutku smrti, visok između 168 i 172 centimetara, a umro je nenaslinom smrću. Znanstvena vrijednost nalaza je značajna s obzirom da Dalmaciji gotovo da i nema ljudskih ostataka iz tog razdoblja. Nalaz je prebačen na Odjel za arheologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a daljnja istraživanja otkriti će nove detalje koje s nestrpljenjem očekujemo.

O antičkom vremenu svjedoče brojni ostaci rasutih keramičkih ulomaka, manjih spomenika (sarkofazi, zavjetni spomenici ) i ostaci gospodarskih zdanja među kojima znatnu pažnju treba posvetiti gospodarskom kompleksu u Maloj Proversi, te zavjetnom spomeniku carskog roba Euhemera u čast božici Dijani koji upućuje na postojanje carskog imanja na području Žmanskog jezera.

Ranokršćansko i predromaničko razdoblje popraćeno je brojnim crkvama (Sv.Ivan i Sv.Viktor u Telašćici) od kojih su mnoge dobro očuvane poput crkve Sv.Pelegrina u Savru.

Od profane stambene arhitekture očuvano je nekoliko primjera iz vremenskog razdoblja od 16. do 18. st. (kuće Guerrini i kuća Petricioli u Salima). Ove zgrade predstavljaju vrijedan doprinos otočkoj i zadarskoj profanoj arhitekturi manirističkog i baroknog razdoblja.

Arheologija

Brbišćica
100 mil.god.pr.n.e.

Šire područje Dugog otoka oko uvale Brbišćica građeno je od karbonatnih stijena nastalih prije stotinjak milijuna godina. U stijenama uz uvalu, uz mnoštvo minijaturnih fosila nevidljivih prostom oku, pronađeno je i puno fosila velikih organizama, među kojima je i izuzetno vrijedan fosil morskog gmaza. Danas je vapnenac ovog područja jako okršen pa se na ovoj lokaciji mogu naći zanimljivi krški fenomeni: preplavljene i djelomično preplavljene špilje te prolazi i jame. Zbog geomorfološke raznolikosti uvala Brbinjšćica i njena okolica izuzetno je zanimljiva roniocima, pa nekoliko dugootočkih škola ronjenja u svojoj ponudi ima zarone na upravo na ovoj lokaciji.

Pećina Vlakno
Oko 11 000 god. pr.n.e.

Slojevi pećine Vlakno pokazuju stanje klime i okoliša iz vremena paleolitika i mezolitika, a njihovo proučavanje donosi nam niz podataka važnih za razumijevanje života zajednica koje su nastanjivale šire područje Dugog otoka. U dosadašnjim istraživanjima dosegnuta je dubina od 5 metara, koja nije konačna, a kulturni slojevi mogu se pratiti do 20 000 godina starosti. Stariji, paleolitički slojevi, sadrže alatke napravljene od kremena i kosti, te krupnije kosti koje su pripadale životinjama iz ledenog doba. Mezolitički slojevi obiluju ostacima kamenica, riba i morskih puževa, što govori o podizanju morske razine usred zatopljenja koje je uslijedilo nakon ledenog doba. Najzanimljiviji nalaz jest ljudski kostur, nađen u blizini vatrišta, što ukazuje da je osoba bila stalni stanovnik pećine. Starost kostura procjenjuje se na 11 000 godina, a pošto su nalazi ljudskih kostura iz ovog razdoblja u Dalmaciji iznimno rijetki, stanovnik špilje prozvan je najstarijim Dalmatincem. U pećini se danas provode daljnja arheološka istraživanja.

Špilja strašna peć
5 000 – 3 500 god. pr.n.e.

U Strašnoj peći nisu provedena arheološka istraživanja . Međutim s obzirom na neposrednu blizinu pećine Vlakno koja predstavlja izniman lokalitet, te Kozje pećine i pećine Badanj, možemo naslutiti da je i ova pećina, zahvaljujući upravo svom geografskom položaju u najmanju ruku služila kao privremeno stanište prvim ljudskim populacijama na otoku. Pronađen je jedan slučajan nalaz kremenog artefakta, nožić iz kamenog doba kojeg je moguće s obzirom na oblik i obradu uže datirati u neolitik što u ovom trenutku predstavlja rijedak nalaz.

Grobni humci
2500 - 400 god.pr.n.e.

Najgušće koncentrirani grobni humci nalaze se na području Čuha u Parka prirode “Telašćica”. Služili su u obredne svrhe ili kao izvidnice.

Ilirski grob
800 - 400 god.pr.n.e.

Smatra se da potječe iz liburnske kulture željeznog doba, odnosno iz razdoblja od 8. do 5. stoljeća pr.n.e. Oko same grobnice bila je gomila promjera oko 15 metara.

Villa Rustica
I st. n.e.

Telašćica je bila naseljena od davnih vremena, o čemu svjedoče ostaci rimskog kompleksa Vlla ristica u Maloj Proversi. 1951. godine obavljena su istraživanja ostataka ove rimske građevine.

Ostaci na brdu Koženjak
II-XI st.n.e.

Dvije su hipoteze o ostacima na brdu Koženjak. Jedna govori da riječ o crkvi koja je vjerojatno nastala na ruševinama rimskih objekata, a druga da bi ruševina mogla predstavljati ostatke bizantske utvrde.

Crkva Sv. Ante
IV. ili V. st.n.e.

Smatra se da ova mala crkvica potječe iz prvih kršćanskih vremena. Danas je ona posvećena Sv. Anti Padovanskom i u njoj se svake godine održava svečana misa.

Ostaci crkvice Sv. Viktor
VI. st.n.e.

Crkva Sv. Viktora smještena je na uzvišenju zvanom Citorij, na 92 metra nadmorske visine. Datirana je u ranokršćansko razdoblje, u drugu polovicu V. ili početak VI. stoljeća.

Crkvina
IV. – VII. st.n.e.

Na JI dijelu Dugog otoka nalazi se ruševni ostaci za koje se pretpostavlja da datira iz ranokršćanskog razdoblja, 4. do 7. stoljeća. Danas se naziru samo tragovi njenih ostataka.

Sv. Pelegrin – Savar
9. st. n.e.

Sakralni objekt nulte kategorije (7.-9. st.). Crkva je sastavljena od crkvene lađe , oltarnog prostora i sakristije. Jezgra je četvorni oltarni prostor presvođen kupolom. Oltarni prostor je zapravo mala predromanička crkva, na koju su kasnije prizidane crkvena lađa i sakristija.

Prvi spomen ribarstva u Hrvata
10. st.n.e.

Smatra se da je ribolov na ovom području bio jedna od važnih djelatnosti za opstanak čovjeka od prapovijesti. U X. stoljeću prvi se puta, u jednom dokumentu, spominje hrvatsko ribarstvo.

Ostaci crkvice Sv. Ivana
10.- 11. st. n.e.

U rubnom dijelu polja, podignut je sakralni objekt, čije se ime u spisima navodi kao Sancti Iohannis. U ondašnje vrijeme služila je kao župna crkva.

Sv. Nikola, sučevno luka
14. st. n.e.

Crkva čija gradnja prema arhivskim izvorima počinje 1378. Naknadno je u samoj crkvi iskopana cisterna. Zidovi su sačuvani u punoj visini, a građevina ima plitku presvođenu apsidu koja je u potpunosti sačuvana.

Utvrda Grpašćak
1911. god.

Utvrda je izgrađena za vrijeme Austro-Ugarske monarhije prvom polovinom 20. stoljeća (1911. godina) i služila je isključivo kao Vojna izvidnica Austro Ugarske ratne mornarice.

Vezane fotografije

Kalendar događanja
Rujan 2023.
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
Nera Gojanović, Đani Stipaničev, Gordana Pavić, Koncert
FESTIVAL MORA I SOLI

„Festival mora i soli“ predstavljanje dugogodišnje tradicije (995 godina) bavljenja ribarstvom.
Dugi otok Moto tour 2023

Svi zaljubljenici u motore moći će od 12. 10. do 15.10. uživati u ljepotama Dugog otoka na Dugi otok Moto touru 2023.
Dugootočki dani ljekovitog bilja 2023

S ciljem „otkrivanja tajni“ Dugog otoka u razdoblju od 20.05.2023. do 27.05.2023. održavaju se "Dugootočki dani ljekovitog bilja"!
12. Malonogometni turnir "Ko skule" Sali 2023

Posjetite nas kod saljske škole i osjetite jedinstven spoj "cage footballa", gastronomskih užitaka i hladnog piva.
Dugi Otok Trail 2023

Trail utrka kroz očaravajuće prizore parka prirode Telašćica i otočja Zadarskog arhipelaga koja počinje i završava u Sali, turističkom mjestu na obali ovog otočkog dragulja.