| |
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
| Kulturna baština |
|
|
Dugi otok je poznat po brojnim kulturno-povijesnim spomenicima.
Od sakralnih spomenika najvažnija je župna crkva Uznesenja BDM u Salima.
U lapidariju crkve čuvaju se dva ulomka kamene plastike ukrašena troprutim pletenicama. Ova dva ulomka su dijelovi istog pluteja, sekundarno uporabljenog kao nadgrobna ploča. Ovakvih nalaza na području ranosrednjovjekovne hrvatske države pronađeno je dosta te na temelju tih analogija možemo pretpostaviti vrijeme nastanka od kraja 9 do konca 10 st.što govori u prilog postojanja najstarije faze ove crkve u predromaničkom razdoblju.
Ta crkva porušena je 1465, te je podignuta veća. Crkvu je gradio domaći majstor Juraj Lukačević. 1561 g.izmjenjeno joj je pročelje, tako da joj je ugrađen novi portal renesansnog oblika i škropionica na kojoj je označena spomenuta godina. Dvadeset godina kasnije 1581 g. srušeno joj je svetište da se dogradi prostrani trobrodni prostor sa sakristijom. Tada je dobila tlocrt latinskog križa.
Nadalje, povišenjem trobrodnog prostora dodana su 4 prozora oblika luneta.Također treba spomenuti primitivan, ali prezican crtež dvaju brodova na sjevernom zidu crkve. Veći brod je jedrenjak s tri jarbola i s kosnikom. Ima baular na provi i visoku nadgradnju na krmi. Tip broda odgovara mediteranskim brodovima krajem XV i početkom XVI st. Manji brod ima jedan jarbol i latinsko jedro.
Monumentalni drveni glavni oltar potječe iz 17 st. ima baroknu palu s naknadno umetnutim dvjema ranorenesansnim slikama koje su zapravo dijelovi uništenog poliptiha. To su slike ˝ Bogorodice ˝ i ˝ Mrtvog Krista ˝. Crtež, modelacija i određeni predmeti ovih slika ukazuju na padovanski krug druge polovine XV st. Od zlatarskih radova pozornost zaslužuje nekoliko ophodnih križeva te kaleža koji su gotičkog stila i bez sumnje rad zadarskih zlatara. Ostale crkve su . Sv.Roko iz 1644.g. kapelica Male Gospe na ulazu u luku ( punta Bluda) i Sv. Nikola.
Nadalje postoji i niz drugih koje pripadaju uglavnom predromaničkom razdoblju očuvanih samo u temeljima kao što su Sv.Viktor na Citoriju, Sv.Ivan u Stivanjem polju i ranokršćanskom razdoblju : Crkvina ili Sv. Luka na položaju Čuh te ostaci manje crkve na brdu Koženjak.
Crkva Sv.Ivan, Sali
Crkva Sv.Ivana u dokumentima se javlja vrlo rano. Njen najstariji spomen datira se iz god.1064 ili 1065., kada se ona spominje pod imenom cela Sancti Iohannis. Na temelju pronađenih ostataka arhitekture i kamene plastike, Petricioli smatra da je ova crkva nastala jednim svojim dijelom na ruševinama rimskog objekta te je datira u predromaničko razdoblje (9st), međutim u novijim radovima izvode se zaključci da je ona ranijeg datuma te da je nastala u vremenu 5-6 st. Svoj kontinuitet je nastavila u predromaničkom vremenu, o čemu svjedoče pronađeni ostaci kamene plastike iz tog vremena. Njen život trajao je i tijekom romanike i gotike, što potvrđuju pisani dokumenti i pronađeni ulomak romaničke konzole.
Crkva Sv.Viktor, Sali
Na uzvišenju citorij na kosi Stivanje gore nalaze se ostaci Crkvice Sv.Viktora.
Predromanička oltarna pregrada je bila vrlo skromna i jednostavno obrađena pa se na osnovi tih osobitosti datira vrlo rano, u vrijeme od sredine 8. do sredine 9.st. Međutim ima naznaka da je mogla nastati i ranije, odnosno u ranokršćanskom vremenu.
Naime, štovanje Sv.Viktora na dalmatinskom prostoru je izuzetno rijetko te je ujedno ova crkva i jedina s tim titularom. Inače, Sv.Viktor je svetac-mučenik, čije su crkve podizane uglavnom u ranokršćanskom vremenu.
Koženjak, Sali
Ruševni ostaci arhitekture te ulomci crkvenog namještaja (dva ulomka pluteja i impost kapitel). Nažalost, na Koženjaku kod Sali do danas nisu vršena nikakva arheološka istraživanja, pa nemamo naznaka kako je mogla izgledati crkva kojoj su pripadali ti ulomci kamenog namještaja.
Petricioli ih datira u predromaničko razdoblje te smatra da je ona najvjerovatnije nastala na ruševinama nekih rimskih objekata. Prema pretpostavci Z.Gunjače, te ruševine mogle bi predstavljati ostatke kasnoantičke ( bizantske) utvrde.
Pravo stanje na lokalitetu Koženjak kod Sali tek će se moći utvrditi arheološkim istraživanjima, a njih bi i s obzirom na postojeće ruševne zidove i pronađene ulomke kamene plastike, u svakom slučaju trebalo provesti.
Crkvina, Sali
Na području brdašca Sukavca na krajnjem JI dijeli Dugog otoka, usred poluotoka koji sa sjeverne strane zatvara uvalu Telašćicu kod Sali, nalaze se ruševni ostaci manje crkve koji se u narodu nazivaju Crkvina.
Sastoji se od longitudinalne pravokutne lađe veličine 5x3,70 m i polukružne apside širine 2.50 m i dubine 1,70 m.. Prema mišljenju A.R.Filipija ta je crkvica vjerovatno bila posvećena Sv.Luki.
Sv.Pelegrin, Savar
Sv.Pelegrin (spomenik nulte kategorije) je predromanička građevina centralnog oblika, kvadratnog tlocrta s ovoidnom kupolom na trompama.Iako oko njene datacije postoje neslaganja te neki znanstvenici smatraju da je nastala i prije 9 st.ona predstavlja orginalan primjerak iz tog razdoblja arhitekture.
|
|
|
|
|
|
|
|
lemax
